Priprema

Punjenje vina

Kada radite vino kod kuće, morate biti manje izbirljivi i točiti vino u boce koje imate. No, ako planirate vino čuvati dulje vrijeme, trebali biste kupiti vinske boce koje su izdržljivije i mogu se začepiti duljim čepovima. Pritom, za bijela vina treba uzeti boce od bijelog stakla ili blago žućkaste ili zelenkaste boje, dok za crna vina treba koristiti boce od tamnijeg zeleno-smeđeg stakla.

Boce se prije punjenja moraju temeljito oprati vrućom vodom i sodom, a zatim nekoliko puta isprati kako bi bile potpuno čiste i bez mirisa.

Potrebno je napuniti posude vinom pomoću lijevka za hranu od stakla, plastike, gline. Boce treba puniti tako da između vina i čepa ne ostane više od 1-2 prsta visine (tj. 1-2 cm).

Nakon punjenja vinom boce se moraju začepiti novim, nekorišćenim čepovima. Ni u kojem slučaju za to ne smijete koristiti stare, rabljene čepove jer takav može u kratkom vremenu pokvariti dobro vino. Za kraće čuvanje vina možete koristiti jeftinije tzv. kratke pivske čepove. Ali za dugotrajnije skladištenje i odležavanje vina u bocama trebali biste kupiti dulje vinske čepove.

Prije začepljivanja čepove je potrebno popariti u kipućoj vodi dok ne omekšaju, a zatim ih čepom zabiti u grlić boce.

Nakon začepljivanja, površinu čepa i grlo boce potrebno je osušiti krpom, a zatim čep preliti rastopljenim pečatnim voskom, katranom, varinom ili voskom kako bi vino ne isparava kroz pore pluta.

Zatim, svaku bocu vina, posebno onu koja se čuva duže vrijeme, treba označiti vrstom vina, vremenom proizvodnje i vremenom punjenja, kako bi kasnije lakše pronaći željenu vrstu vina.

Priprema vina za punjenje u boce

Prije punjenja u boce vino treba očistiti od zamućenja koja su u njemu prisutna, a oku nevidljiva. To se prvenstveno postiže pasiranjem ili filtriranjem.

Za malu količinu vina

Filtracija vina u malim količinama najlakše se izvodi tako da se vino provuče kroz bijeli upijajući (filter) papir presavijen funktikom i umetne u stakleni lijevak. Ali takvo napinjanje je jako dugo, potrebno je puno vremena. Štoviše, vino se jako izdahne, jer iz njega ispari mnogo alkohola, što ga čini slabijim i nepostojanijim za čuvanje.

Flanel ili svileni papir

Čunjasta torba se sašije od flanela ili platna i objesi o koze ili za četiri noge prevrnutog stolca, a ispod nje se stavi kanta ili zdjela. Vreća se može puniti raznim filtarskim elementima.

Ponekad vino, unatoč tome što je prilično zrelo, ipak ostane mutno. To se često primjećuje u vinima od velikog broja voća i bobica (kruške, šljive, bobice) i ovisi o činjenici da su se mrtve gljivice kvasca razbile na sitne čestice, toliko male da se ne mogu taložiti. U takvim slučajevima potrebno je prethodno pročistiti vino, što se naziva bistrenje ili bistrenje.

Bistrenje vina podrazumijeva se kao dodatak vinu raznih tvari koje uzrokuju taloženje ove zamućenosti na dno posude.

Za različita vina koriste se razne tvari u tu svrhu: bijelim vinima dodaje se želatina ili riblji ljepilo, vinima trpkog okusa dodaju se pileći proteini, malo trpkim ili nepodnošljivim tanin ili riblji ljepilo one.

Kada se jedna od navedenih tvari doda u pravilnom omjeru, u vinu se stvaraju pahuljice koje se postupno talože na dno posude. Ako se doda nedovoljna količina sredstva za bistrenje, ne dolazi do stvaranja ljuskica, a time ni do bistrenja. S viškom bistrila vino se nekada uopće ne bistri, a može čak postati mutnije. Stoga, da ne biste pogriješili, bolje je najprije napraviti nekoliko pokusa s raznim tvarima i njihovim omjerima, a zatim odabrati ono što najbolje pročišćava vino, a pritom mu nimalo ne mijenja okus i boju.

Gotovi recepti za bistrenje vina

1. Bistrenje želatinom

   Jedan od najboljih načina za bistrenje vina. Na 100 litara vina uzme se 10-15 g želatine, potopi se na jedan dan u hladnoj vodi, koja se za to vrijeme 2-3 puta ocijedi. Zatim se voda odlije, a nabubrena želatina otopi u toploj vodi ili u zagrijanom vinu, nakon čega se otopina ulije u posudu s vinom, sve se dobro promiješa i ostavi 2-3 tjedna dok se vino dovoljno ne izbistri i sva mutnoća koju je pokupila želatina, taložit će se na dno posude.

2. Bistrenje ribljim ljepilom

   Na 100 litara vina uzeti 1, 5-2 gr. dobro ljepilo za soma, namače se u hladnu vodu, često se mijenja, dok ljepilo ne nabubri. Zatim ga zaliju toplim vinom i miješaju da se ljepilo potpuno rasprši.

   Dobijena otopina ljepila se filtrira kroz flanel da se očisti od neotopljenih komadića i eventualnih stranih nečistoća, nakon čega se ulije u posudu s vinom, dobro promiješa i ostavi 2-3 tjedna, pri čemu će se vino dobro izbistriti.

3. Bistrenje bjelanjkom

   Na 100 litara vina uzimaju se 2-3 pileća bjelančevina koja moraju biti potpuno svježa i pažljivo odvojena od žumanjaka. Bjelančevine s malo vode umutiti u pjenu, dobro pomiješati s malo vina i zatim uliti u posudu s vinom, gdje se sve dobro izmiješati.I u ovom slučaju, bistrenje vina događa se za 2-3 tjedna.

4. Bistrenje taninom

   Proizvedeno kada vino sadrži malo kiseline ili nema trpkog okusa. Za bistrenje vina taninom prije svega 10 gr. najčišći tanin (koji se može nabaviti u apoteci), otopi se u 1-2 litre destilirane vode, otopina se ostavi da se istaloži, nakon čega se filtrira kroz filter papir i ocijedi u bocu, čuva do konzumiranja.

   Prije bistrenja vina na ovaj način potrebno je napraviti nekoliko pokusa kako bi se utvrdilo koliko te otopine tanina treba potrošiti za određeno vino. Da biste to učinili, uzmite 3-4 boce od bijelog stakla, ulijte u svaku 1/2 litre vina i zatim dodajte npr. 1 žličicu otopine tanina u prvu bocu, dvije žlice u drugu, tri žlice u treću. , do 4. četiri žlice.

   Začepivši boce plutenim čepovima, ostave ih na miru 6-7 dana, nakon čega ih pregledavaju i tada uočavaju u kojoj se boci vino dobro izbistrilo i zamućenje sleglo.Zatim, prema količini tanina dodanoj u tu bocu, odmjerite onoliko žličica otopine tanina koliko je potrebno za bistrenje cijelog vina. Zatim se odmjerena količina otopine tanina ulije u posudu s vinom, promiješa i ostavi 7-10 dana, nakon čega će vino posvijetliti i postati potpuno prozirno.

5. Svjetljenje kazeinom

   U tu svrhu se na litru vina doda žličica kravljeg mlijeka, bolje obranog, dobro promiješa i ostavi nekoliko dana.

   Na ovaj ili onaj način bistreno vino potrebno je ocijediti gumenom cjevčicom (sifonom) od taloga koji se nataložio na dnu posude, pretočiti u čisto opranu posudu i ostaviti da odstoji još. 3-4 tjedna, jer iako je vino potpuno ono je prozirno za oko, ali zapravo u njemu još uvijek postoje brojne poremećene čestice koje se zatim talože u boci i stvaraju ovojnicu na stjenkama ili dnu.Tek nakon što se svi slegnu, možete početi puniti vino.

Prije punjenja bistrenog ili filtriranog vina provjerite da više neće fermentirati.

Čuvanje i odležavanje vina u bocama

Vino u bocama do konzumacije treba čuvati u hladnom, suhom podrumu ili ispod zemlje, na temperaturi od 6-8°C za bijela vina i do 8-10°C za crna vina. Niža temperatura neće škoditi pohranjenom vinu, sve dok se vino ne smrzne. Viša temperatura, posebno za lagana stolna vina, prilično je opasna, jer vino može fermentirati i pokvariti se. U toplijoj prostoriji mogu se čuvati i pojačana, desertna i likerska vina.

Boce vina uvijek je potrebno čuvati u ležećem položaju kako bi im čepovi uvijek bili iznutra natopljeni vinom. Samo pod tim uvjetom, čepovi uvijek ostaju potpuno elastični i čvrsto začepljuju boce.Kada se boce vina skladište okomito, čepovi se brzo suše, skupljaju, a zatvarači boca postaju labavi.

Kod skladištenja vina u bocama u svrhu odležavanja temperatura podruma posebno je važna za uspješnost formiranja bouqueta vina. Temperaturni režim je gore naveden. Također biste trebali provjeriti je li proces fermentacije završio.